Ana Puljak

Donosimo ekskluzivan razgovor sa voditeljicom Odjela za promicanje zdravlja nastavnog zavoda "Andrija Štampar" u kojem smo doznali informacije o sigurnom radu s djecom u doba epidemije

Usred drugog vala epidemije svakim je danom sve više zaraženih koronavirusom, a raste i broj onih kojima je određena mjera samoizolacije. Cijela ta situacija značajno utječe na svakodnevni život te postavlja nove izazove pred svakog od nas. Kako što bolje odgovoriti na te izazove, čuvajući sigurnost sebe i drugih pitali smo dr. Anu Puljak sa Zavoda za javno zdravstvo "Andrija Štampar" koja je od prvog dana uključena u borbu protiv virusa COVID -19 --.  Liječnica Puljak majka je naša dugogodišnje gitaristice i bubnjarke Anje, danas studentice biologije, stoga smo osobito počašćeni i ponosni što mjerodavne informacije dobivamo upravu iz kruga naše velike glazbene obitelji.

 

1. Poštovana doktorice Puljak prije svega hvala što ste pristali na ovaj razgovor za El Musicante portal. Recite nam ukratko na koje ste sve načine angažirani kao liječnica  u borbi protiv koronavirusa?

 

Početkom ravnja 2020-te, odlukom Stožera civilne zaštite RH i uprave naše ustanove, uključena sam u provođenje aktivnih epidemioloških mjera i zdravstveni nadzor nad domovima za starije osobe na području Grada Zagreba. Također, sudjelujem u epidemiološkom radu i na razini tvz.opće populacije te u savjetodavnom radu vezano za epidemiološku situacija, ali i za područje zdravlja, posebno psihološkog zdravlja. U ovoj situaciji među ljudima je prisutno puno straha, tjeskobe, ljutnje, zbunjenosti često im je potrebna pomoć i u suočavanju s tim emocijama.

 

2. Mi u radu s djecom provodimo preporučene mjere- nosimo maske, dezinficiramo ruke, provjetravamo učionice te držimo distancu. Postoji li još nešto čime možemo povećati sigurnost provođenja nastave uživo.

 

To su mjere koje bi trebale dati rezultata. Važno bi bilo i da zadržavanja u prostoriji budu kraća. Primjerice, ukoliko možete organizirati kraće probe, a više njih, to bi bilo preporučljivo. Također, preporučujemo i  podjele u manje grupe-do šest polaznika.

 

3. Svi smo znali da se virusi šire kapljično-kihanjem i kašljanjem, ali korona je uvela jedan mnogima novi pojam- aerosol. Što je točno aerosol? Koliko dugo virus preživljava u njemu, a koliko u kapljičnom načinu prijenosa?

 

Aerosoli su sitne čestice koje lebde u zraku. Manje su od pet mikrometara. Kad ljudi izdišu, govore, smiju se ili pjevaju u izdahnutom zraku ispuštaju čestice takvog tipa, a one se mogu širiti po cijeloj prostoriji. Poanta je da takve čestice dulje lebde u zraku jer su lakše od  kapljice koje brže padnu na pod. Zato je važno i prozračivanje prostorije. Možda treba naglasiti i da, ukoliko skačemo ili trčimo po prostoriji čestice također dulje ostaju u zraku i veća je mogućnost zaraze.

 

4. Spominjalo se da je moguća zaraza virusom preko sluznice očiju, a vidimo da liječnici u izravnom radu s pacijentima nose i naočale. Koliko je to zapravo izgledno?

 

Da, postoji mogućnost zaraze preko sluznice očiju, zato se, posebno u radu s rizičnom i osjetljivom populacijom ili tijekom bolničkog rada svakako preporučuje nošenje tvz. vizira. Iz istog razloga se preporučuje i općoj populaciji ne dirati oči neopranim rukama, ne dirati npr. masku , a zatim oči i slično.

 

5. Što je primjerice s odjećom ili kosom? Mnoge zanima zadržava li se virus i na tim površinama?

 

U nekoj mjeri virus se zadržava i na predmetima, no tu još predstoji znanstvenicima da istražuju i usuglase mišljenja o kojem vremenskom periodu, za koju vrstu podloge je riječ. Mnoge od naših uputa, primjerice u Domovima za starije, odnose se upravo na dezinfekciju prostora i predmeta.

 

6. Od nedavno dio stručnjaka ističe kako je ključno koju količinu virusa udahnemo ili unesemo u organizam i da je tu upotreba maski zapravo ključna. Da li je istina da manje količine virusa tijelo imunološkim odgovorom može neutralizirati i tako spriječiti infekciju? Ili da su simptomi blaži ukoliko se inficiramo manjom količinom virusa?

 

Tako je. Veća količina virusa i inficiranje većom količinom u jedinici vremena, znači i povećani rizik za pojavu bolesti, odnosno i teži oblik bolesti. Uz to, naravno, i drugi čimbenici igraju ulogu, međutim važno je koliki broj, odnosno količina virusa je prenešena s osobe na osobu. Radi toga je važno i nošenje maski, distanca, duljina „izlaganja“, izolacija oboljelih i slično.

 

7. Zašto neki ljudi imaju bolest bez simptoma, a neki razviju jako teške premda su i jedni i drugi bez kroničnih bolesti?

 

Teško je to reći u ovoj fazi i  s trenutno dokazanim saznanjima o virusu i kliničkoj slici. Čini se da su neke osobe podložnije težem obliku bolesti, bez obzira imaju li i druge bolesti ili su potpuno zdravi. Zašto, to još pouzdano ne znamo. To, također, ostaje za istražiti.

 

8. Imali smo slučaj jedne učenice koja je u stanu od 70 kvadrata preboljela koronu zajedno sa šestero članova obitelji od kojih nitko nije zaražen. Kako to objasniti ako znamo da je karakteristika virusa iznimno visoka zaraznost?  Ona sama imala je jedva primjetne simptome, kao i grupa djece iz njenog razreda koja su preboljele koronu. Zašto djeca i mladi u pravilu imaju blage simptome?

 

Niti na to nemamo još točan odgovor, no činjenica je da su djeca , na neki način zaštićenija od težih pa i srednjih oblika bolesti. Što se tiče mladih, većina ima asimptomatsku bolest ili blage simptome, međutim, u zadnje vrijeme, znatnim širenjem virusa u populaciji, imamo već i mlade osobe s izraženijim simptomima. Za sva ozbiljna istraživanja potrebno je određeno vrijeme,  a ovo je i u stručnom i u znanstvenom smislu jedna sasvim nova situacija, tako i za ovakve  odgovore treba vremena. Ono što je uzadnje vrijeme prisutno je upravo zaražavanje svih članova obitelji.

 

9. Kada je zaraznost najveća kod pacijenta- u prvim danima kad simptoma nema ili kada su oni na vrhuncu?

 

Osobe smatramo signifikanto zaraznima 48 sati prije pojave prvih simptoma te najmanje 10 dana nakon pojave prvih simptoma, odnosno nakon utvrđivanja pozitiviteta.

 

10. Koliko dugo traje imunitet nakon što čovjek preboli koronu? Treba li recimo naš učenik koji je prebolio koronu nositi masku?

 

Trenutni stavovi su da imunitet traje najmanje tri mjeseca., nakon preboljenja, odnosno pozitivnog nalaza. U toj fazi osobe nisu potencijalni izvori zaraze za druge. Međutim, nekada se maska ipak nosi radi „solidarnosti“.

 

11. Ukoliko nosimo maske i držimo distancu a ustanovi se naknadno da je netko u skupini imao koronu trebaju li svi ići u samoizolaciju ili su zbog provođenja zaštitnih mjera izuzeti od toga?

 

U samoizoalciju idu oni koje definiramo kao bliske kontakte. Dakle, oni koji su bili na  blizini manjoj od dva metra od zaražene osobe i u trajanju  duljem od 15 minuta. Također-direktni kontakti kao što su zagrljaj, poljubac i slično-smatramo bliskim kontaktom.

 

12. Spominje se vitamin D kao važan u obrani protiv ovoga virusa. Što bi još vi našim malim i velikim čitateljima preporučili u ciljanom ojačavanju imuniteta protiv koronavirusa?

 

Svakako uravnoteženu prehranu: puno voća i povrća . Sezonsko voće: mandarina, šipak, naranča, limun- idealne su namirnice. Kupus koji je bogat vitaminom C i odličan za održavanje zdravlja probavnog sustava koji je jedan od ključnih za naš imunološki sustav. Puno pilećih juhica koje također, dokazano „dižu“ imunitet. Puno kefira i ostalih fermentiranih mliječnih proizvoda. I, naravno boravak na otvorenom prostoru, tjelesna aktivnost i održavanje hobija i onog što ih veseli, u skladu s epidemiološkim mjerama. Djeca trebaju čuvati i svoje mentalno zdravlje. Ona će stvari prihvaćati onako kao ih i mi prihvaćamo. Ako mi ne „dramimo“ oko nošenja maski npr., neće to ni oni činiti (izuzetak su djeca koja imaju neke zdravstvene poteškoće). Ako ih mi naučimo da moramo misliti na zdravlje drugih, onih koji su sada, na neki način, „slabiji“ i oni će to tako prihvatiti. Nikako, uz širenje straha niti nametanje krivnje, nego uz učenje o vlastitoj odgovornosti, ne samo za sebe nego i za druge- u mjeri u kojoj to možemo.

 

Ana Puljak, dr.med., spec.javnog zdravstva

Voditeljica Odjela za promicanje zdravlja

Služba za javno zdravstvo

Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“

O nama

El Musicante - potpuno drugačija škola gitare jedinstvena je edukacijska platforma usmjerena na brz i učinkovit razvoj muzikalnosti kod djece i adcolescenata.

Kontakt

UDRUGA EL MUSICANTE, SUHOPOLJSKI PUT 3, ZAGREB

Filip Galešev: 092 30 444 05
Tomislav Šnidarić: ​091 2704 981

aelmusicante@gmail.com